IMAM DVIJE MAME I DVA TATE

Poslije razvoda, supružnici su zasnovali vlastite obitelji s tim da je stariji sin Zoran (Igor Galo) pripao ocu (Relja Bašić), a mlađi Đuro (Davor Radolfi) majci (Mia Oremović). Obitelji su ostale povezane, no na površinu njihovog odnosa neprestano izbijaju kako imovinske, tako i svjetonazorske razlike koje dovode do komičnih situacija. Napetost dodatno usložnjava i Zoran koji počinje uznemiravati svoju atraktivnu maćehu (Vera Čukić), zbog čega će sinovi ponovo zamijeniti obitelji. Nakon soc-realističke komedije Plavog 9 (1950.) i ekspresionističke stilizacije Djevojke i hrasta (1955.), prošlo je trinaest godina do novog filma Kreše Golika, čime se je redatelj nakon čitavog niza suradnji kao asistent režije drugim autorima (Bauer, Štiglic, Berković…) te nagrađivanih kratkometražnih filmova (Od 3 do 22) vratio u okrilje svojeg, pokazat će se, najuspješnijeg žanra. I premda nije bio sklon tradicionalnom i klasičnom u umjetnosti, ovim – kao i narednim – filmom Golik je išao suprotnim smjerom od tada prevladavajuće linije autorskog filma te se priklonio izrazito populističkoj formi komedije, što mu je možda škodilo percepciji zvanične filmske kritike, ali ne i recepciji publike; pritom treba naglasiti da Golik svojim filmovima nikad nije podilazio publici, niti je svoje likove eksploatirao pa tako i ovaj mozaični, pomalo groteskni, prikaz dvaju malograđanskih obitelji gledatelje ne zabavlja stereotipiziranim humorom na relaciji muško-ženskih odnosa, već nijansiranim profiliranjem likova koji su dodatno promatrački sagledani iz kuta lika Đure (u filmu ga glumi buduća zvijezda popularne glazbe Davor Radolfi) koji tek počinje naslućivati pozadinske motive postupaka odraslih.